Bundeva (buča) je biljka porijeklom iz Meksika, koja je dugo vremena prvenstveno asocirala na stočnu, a ne ljudsku prehranu.  No, danas je, s pravom, ova namirnica sve više na našim stolovima jer se od nje pripremaju vrlo ukusna, zanimljiva i nutritivno bogata jela.  Bundeva je, sa svojim „bučastim“ okruglim mesnatim plodovima intenzivne narančaste boje i okružena velikim zelenim listovima, pravi simbol obilja koje nam donosi jesen.  Danas je poznato više od 800 raznovrsnih bundeva, koje se po poljima pobiru od rujna nadalje.  Iz porodice buča najrašireniji uzgoj i upotreba ima tikvica (Langenaria vulgaris).  Bundeva je važan izvor beta-karotena – narančastog pigmenta koji se u našem organizmu pretvara u vitamin A i služi kao antioksidans, potreban za očuvanje našeg imunološkog sustava.  Lako je probavljiva, a na 100g sadrži 90% vode, 1,1% bjelančevina, 0,1% masti i 5,5% ugljikohidrata, te samo 45 kcal.  Zbog niskokaloričnosti i visokog udjela vlakana, čije male količine daju dugotrajan osjećaj sitosti, poželjna je u redukcijskim dijetama.  Bundeva sadrži selen koji je važan za normalan rad prostate, a sočno „meso“ bundeve sadrži kalcij, klor, fosfor, kalij, magnezij, mangan, kalcij, folate i vitamin C, dok najviše željeza ima u košticama.  Bučino ulje, pomalo „robustnog“ okusa, sve je više prisutno u prehrani zbog svojih pozitivnih svojstava.  Ono sadrži esencijalne masne kiseline koje pomažu u održavanju zdravih krvnih žila, živaca i tkiva.

Sjemenke bundeve imaju deset puta veću hranjivu vrijednost od ostatka ploda, a čine 10% ukupne težine ploda.  Bogate su mnogim vitaminima i mineralima – zanimljivo je da, npr. sadrže veći postotak željeza od samog ploda.  Postotak bjelančevina u nekim vrstama doseže čak 31%, a sve esencijalne aminokiseline zastupljene su u optimalnom omjeru.  Šaka bučinih sjemenki zadovoljava pola dnevnih potreba prosječne osobe za aminokiselinama, a količina esencijalnih aminokiselina veća je u sjemenkama nego u mesu.  Bučine sjemenke su u biljnom svijetu, uz laneno sjeme, najbolji izvor omega-3 masne kiseline.

Sjemenke se, po čišćenju bundeve, peru i suše te spermaju na suho i hladno mjesto.  Ljuska se guli neposredno prije upotrebe, ali treba paziti da se ne skine sivozelena potkožica u kojoj se nalaze najhranjiviji sastojci.  Sjemenke možemo zapeći u pećnici i time zamijeniti kaloričnije „grickalice“.